- REKLAMA -
15.9 C
Užice
Početna Srbija i region Šta je strah a šta anksioznost?

Šta je strah a šta anksioznost?

Strah je, verovali ili ne, jedna dobra stvar. To je prirodna i spontana emocija koja se javlja kao reakcija na neku opasnost. Njena adaptivna funkcija doprinosi našem preživljavanju i snalaženju u okolini na najbolji mogući način. Bez straha, mi, kao ljudska vrsta, ne bismo mogli preživeti kroz evoluciju.

- REKLAMA -

Strah je, verovali ili ne, jedna dobra stvar.To je prirodna i spontana emocija koja se javlja kao reakcija na neku opasnost. Njena adaptivna funkcija doprinosi našem preživljavanju i snalaženju u okolini na najbolji mogući način. Bez straha, mi, kao ljudska vrsta, ne bismo mogli preživeti kroz evoluciju. Jer, zamislite u doba paleolita: čovek izađe iz svoje pećine, ugleda krvoločnu životinji i – ništa. Nije ga strah, nema ubrzano lupanje srca, nije uzbuđen niti se znoji – nema nikakvu reakciju. Za kratko vreme bi izumrli kao vrsta. Danas se čovek više ne susreće sa krvoločnim životinjama već je njegova briga usmerena na ostvarivanje želja i ciljeva kojima teži. A zamislite kada ne bismo imali nikakvu vrstu straha kada su u pitanju te želje i ciljevi? Zamislite da ne brinemo da li ćemo doživeti neki neuspeh, da li ćemo pasti na ispitu, izgubiti posao, biti opljačkani, biti ostavljeni itd. I zamislite da ništa ne preduzimamo da to sprečimo.

Strah je skup neprijatnih senzacija koje nas upozoravaju da se nešto neprijatno i opasno može desiti a da bi izbegli tu opasnost, organizam se sprema da reaguje kako bi se zaštitio ili pobegao. Ako neko želi da nas napadne a mi želimo da ostanemo nepovređeni možemo da izaberemo da pobegnemo, da se borimo ili da potražimo pomoć itd. Ali najverovatnije ništa od svega toga ne bismo uradili da nismo uplašeni i zabrinuti. Ako osetimo da postoji opasnost da izgubimo posao koji žarko želimo da zadržimo, strah i zdrava zabrinutost nas prosto tera da nešto uradimo povodom toga: da pričamo sa šefom, da radimo efikasnije, da smislimo plan B, da potražimo novo radno mesto, da upišemo kurs za stručno usavršavanje itd.

Strah se, dakle, javlja u dva slučaja: kada nešto želimo a opažamo opasnost da to nećemo dobiti i kada nešto ne želimo a opažamo opasnost da će se to dogoditi. Kada ne bismo imali želja bili bismo ravnodušni prema svemu i ne bi ni bili uplašeni.

Ali nije svaki strah dobar.

Postoje različite vrste i stepeni straha. Zdrava zabrinutost ili strah, kao što smo rekli, čuva naš život. Tera nas da pogledamo ide li auto pre nego što pređemo ulicu, da vozimo u dozvoljenim granicama brzine, da se zdravo hranimo, i da ne zalazimo u opasne kvartove grada.

Nažalost, strah može da postane nezdrav i štetan onda kada počne da nas ometa u svakodnevnim aktivnostima. Zamislite da treba da pređete ulicu a strah postane takav da počne da vam nekontrolisano lupa srce, da noge počnu da vam se tresu i da počnete unezvereno da gledate u svim pravcima. Sa nekom dozom verovatnoće možda pokušate da pređete, ali hodate nespretno, gledate u pogrešnom pravcu, niste koncentrisani a možda strah poraste do te mere da odbijete da uopšte pređete ulicu. U ovoj situaciji strah više nije adaptivna i funkcionalna reakcija već prerasta u anksioznost.

Ako razmišljate da postoji opasnost da izgubite posao i ta misao vas teroriše do stanja panike vrlo verovatno da će vas to anksiozno stanje naterati na ponašanje koje nije funkcionalno: možda ćete preklinjati svog šefa da vas ne otpušta ostavljajući utisak beznadežnog čoveka, pa ćete tako još brže dobiti otkaz; možda ćete imati preveliki strah da se upustite u traženje novog posla; možda ćete naći novi posao ali ponovo ući u paniku da ga ne izgubite i još mnogo drugih reakcija, koje vam neće pomoći ni da sačuvate postojeći ni da nađete novi. Zdrava zabrinutost bi pomogla da sačuvate posao, dok anksioznost sabotira svaki pokušaj u tom smeru.

Dakle, anksioznost ometa našu sposobnost da se nosimo sa svakodnevnim izazovima: ako se u nekoj šumi nađemo pred gepardom instinkt preživljavanja, tj. strah, će nas naterati da se sakrijemo ili da pobegnemo.
​​​​​​​
Kada pred sobom imamo važan zadatak, strah će nas motivisati da damo sve od sebe da uspemo, ali ako je u pitanju anksioznost, onda nećemo ni pokušati. Strah koji je trebao da nas čuva, postaje previše zaštitnički i počinje da nas uništava.

Marijana Đenić Assi, magistar kliničke psihologije i REBT psihoterapeut.

Andrije Jevremovića 450 Zlatibor

Informacije i zakazivanje na 063 37 33 97

Posetite sajt: logoscentar.rs

- Advertisement -
Marijana Djenic Assihttps://logoscentar.rs
Ja sam Marijana Đenić Assi. Završila sam trogodišnje studije iz psihologije u Beogradu a magistrirala sam Kliničku psihologiju na Univerzitetu u Padovi, na Fakultetu za opštu psihologiju, koji je osnovan davne 1882 godine. Imala sam sreću da učim od profesora svetskog glasa iz oblasti kliničke psihologije i da u jednoj drugačijoj realnosti stičem znanja.​​​​​​​ Dragocena iskustva sam stekla radeći u Opštoj bolnici u malom gradiću Monfalcone, na Odeljenju za poremećaje ishrane. Pripadala sam multidisciplinarnom timu koji se bavio dijagnostikom, procenom i lečenjem osoba koje pate od anoreksije, bulimije i patološke proždrljivosti. Pošto su u Italiji zatvorene sve psihijatrijske bolnice krajem ’80 godina prošlog veka, psihijatrijski bolesnici se leče u takozvanim psihijatrijskim zajednicama. U jednoj takvoj zajednici sam stekla vredno iskustvo radeći sa osobama sa psihotičnim poremećajima. ​​​​​​​ Školu za psihoterapiju, u trajanju od četiri godine, završila sam u Beogradu. Pravac koji sam odabrala zove se racionalno-emotivna i kognitivno-bihejvioralna terapija (REBT). Školovala sam se u Pridruženom REBT centru instituta Albert Ellis iz New Yorka, a sertifikat za psihoterapiju izdao mi je Savez društava psihoterapeuta Srbije. ​​​​​​​ Upisana sam u komoru psihologa Italije. Član sam Saveza društava psihoterapeuta Srbije i član Udruženja za kognitivno bihejvioralne terapije Srbije. Osećam obavezu ali i ogromno zadovoljstvo da sva svoja stečena znanja stavim na raspolaganje onima koji prolaze kroz teškoće, onima koji se bore sa strahovima, sa stidom, sa preosetljivošću; onima koji sumnjaju u sebe i svoju budućnost boreći se sa niskim samopouzdanjem; onima koji prave iste greške, onima koji donose pogrešne odluke; ali i svima onima koji žele da se razvijaju, da rastu, da efikasnije komuniciraju. I svima onima koji tragaju za svojom celovitošću i suštinom. Ako želite da zakažete seansu, možete mi pisati na ​​​​​​​marijanadjenic@gmail.com, pozvati na 063 373 397
- REKLAMA -
Užice
scattered clouds
15.9 ° C
15.9 °
15.9 °
40 %
6.9kmh
33 %
Čet
15 °
Pet
21 °
Sub
23 °
Ned
22 °
Pon
24 °

Poslednje vesti

- REKLAMA -

Dijalog

Poslednje vesti

- REKLAMA -

Postavite komentar

Unesite Vaš komentar!
molimo Vas unesite Vaše ime