Srpska pravoslavna crkva i vernici slave praznik Svetog Vasilija Ostroškog koji se, zbog isceliteljskih moći njegovih moštiju i svetih molitvi, naziva i Čudotvorcem.
Mošti ovog svetitelja počivaju u manastiru Ostrog i svake godine, posle liturgije, održava se veliki narodni sabor. Slavi se i kao krsna slava.
Sveti Vasilije Ostroški rođen je 1610. godine, kao Stojan, u porodici Jovanovića, u selu Mrkonjić, u hercegovačkom Popovom Polju.
Od malena je bio ispunjen ljubavlju prema Bogu i Crkvi pa je, kada je poodrastao, otišao u trebinjski manastir Uspenja Bogorodice i primio monaški čin.
Zbog ozbiljnog i retkog podvižničkog života, ali i trpeljivosti, milosrđa, praštanja i hrabrosti, ubrzo se pročuo. Kasnije je izabran za zahumskog i skenderijskog episkopa.
Najpre je živeo u Tvrdošu, a kada su Turci razorili manastir, preselio se u Ostrog.
Umro je mirno, 1671. godine, a njegove mošti ostale su, veruje se, čudotvorne do dana današnjega.
Čudesa na grobu svetog Vasilija su, kažu vernici, bezbrojna. Na ovaj i Trojičin dan ka svetinji se slivaju reke poklonika, bez obzira na veroispovest, tražeći isceljenja u najtežim bolestima i mukama.