Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, naročito ona koja se odnose na vremenske prilike i pripremu domaćinstva za zimu.
Ko je bio Sveti Kirijak Otšelnik?
Prepodobni Kirijak Otšelnik rođen je u petom veku u Korintu. Prema crkvenom predanju, još kao mladić napustio je rodni grad i otišao u Jerusalim, gde se zamonašio.
Veći deo života proveo je u pustinjskim predelima Palestine, posvećen molitvi, postu i podvižničkom životu. U hrišćanskoj tradiciji ostao je upamćen po skromnosti, duhovnoj istrajnosti i isceliteljskim darovima koji mu se pripisuju. Prema žitiju, doživeo je duboku starost i preminuo u šestom veku.
Miholjdan se u crkvenom smislu povezuje sa verom, strpljenjem i odricanjem od materijalnih dobara.
Običaji i verovanja za Miholjdan
U narodnom kalendaru Miholjdan označava vreme kada se završavaju jesenji poljoprivredni poslovi i domaćinstva pripremaju za zimu.
Prema narodnom verovanju, na ovaj dan ne bi trebalo započinjati velike poslove, već privesti kraju ono što je ranije započeto. U pojedinim krajevima običaj je da se izbegavaju teški kućni poslovi, a dan posveti porodici i molitvi.
Za Miholjdan su vezana i verovanja o vremenu. Nekada se smatralo da sunčan i topao Miholjdan nagoveštava produžetak lepog vremena, dok su kiša i hladnoća tumačene kao znak da se zima približava.
Ovaj praznik posebno se povezuje sa miholjskim letom, periodom toplog i sunčanog vremena tokom jeseni. Ipak, miholjsko leto nije vezano za tačno određen datum i ne javlja se svake godine u isto vreme.
Kako se obeležava Miholjdan?
Porodice koje slave Miholjdan obeležavaju ga uz slavski kolač, žito, sveću i molitvu, u skladu sa pravoslavnim običajima.
Suština praznika je u porodičnom okupljanju, sećanju na svetitelja i negovanju vere i tradicije, dok se narodni običaji mogu razlikovati od kraja do kraja.
Kako se Miholjdan ove godine slavi u ponedeljak, slavska trpeza je mrsna.