Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik Svetog cara Konstantina i carice Jelene.
Praznik podseća na značajnu ulogu cara Konstantina Velikog, rođenog u Nišu 274. godine, koji je Milanskim ediktom 313. godine omogućio slobodu veroispovesti i okončao progon hrišćana.
Prema hrišćanskom predanju, Konstantin je pred jednu od ključnih bitaka imao viziju krsta sa porukom „Ovim pobeđuj“. Kasnije je primio hrišćanstvo, a njegova majka Jelena pronašla je Krst Gospodnji u Jerusalimu i podigla više crkava u Svetoj zemlji.
Konstantin je učestvovao i na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine. Zbog doprinosa širenju i zaštiti hrišćanstva, on i carica Jelena poštuju se kao svetitelji.
Sveti car Konstantin i carica Jelena u crkvenom kalendaru obeleženi su crvenim slovom, a praznik prati veliki broj običaja.
Veruje se da valja otići u crkvu i zapaliti sveću za sve mučenike koji su svoj život dali boreći se za hrišćanstvo. Uglavnom se izgovara tropar posvećen caru Konstantinu:
„Kresta tvojego obraz na nebesi vidjev, i jakože Pavel zvanije ne ot čelovjek prijem, vo carjeh apostol tvoj Gospodi, carstvujuščij grad v rucje tvojej položi: jegoće spasaj vsegda v mirje, molitvami Bogorodice, jedine čelovjekoljubče”.
Prema verovanju, telo ćete očistiti od bolesti ako se tri puta umijete svetom vodicom. Takođe, ovo je imendan svim Jelenama, a zna se da je to jedno od najčešćih ženskih imena u Srba.








