Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Ivanjdan – praznik rođenja Svetog Jovana Preteče i Krstitelja Gospodnjeg. Ovaj datum, koji se proslavlja 7. jula po gregorijanskom, odnosno 24. juna po julijanskom kalendaru, jedan je od najznačajnijih praznika u hrišćanskom kalendaru, posebno u srpskom narodu.
Sveti Jovan Krstitelj je, prema Jevanđelju, u reci Jordan krstio Isusa Hrista i dao mu blagoslov, po čemu je i dobio naziv Krstitelj. Njegovo rođenje obeležava se kao praznik velike duhovne važnosti, a praznovanje pada u vreme Petrovdanskog posta, pa se vernici danas pridržavaju posta na ulju.
Praznik je poznat i po brojnim narodnim običajima i verovanjima, od kojih su mnoga sačuvana iz predhrišćanskog perioda. Tradicionalno, devojke pletu vence od ivanjskog cveća koje se zatim postavljaju na vrata doma i ostaju tokom cele godine, kao zaštita od bolesti i nesreće. Cveće ubrano na Ivanjdan veruje se da ima lekovita svojstva.
U mnogim krajevima Srbije, naročito u seoskim i vinogradarskim predelima, praznik se obeležava paljenjem vatri i okupljanjima, uz pesmu i igre. Veruje se da vinova loza posebno napreduje nakon Ivanjdana, jer je pod zaštitom Svetog Jovana.
Ivanjdan je i dan kada se ljudi bratime i kume „po Bogu i svetome Jovanu“, u znak večnog prijateljstva, po ugledu na poštenje i čestitost Svetog Jovana, koji se u narodu poštuje kao uzor vrline.