Borba za potomstvo i natalitet, odnosno budućnost – prioriteti su naše zemlje. To je između ostalog saopšteno na Četvrtom forumu o vantelesnoj oplodnji „Biram plodnost”.
Četvrti forum o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, Sandra Jovanović je otvorila pesmom Za nerotkinje Desanke Maksimović, i nastavila citirajući Ćosićeve Korene. Jer Simka i Đorđe nosili su u sebi tišinu koja je teža od svake reči. Oni su bili samo dvoje ljudi, izgubljenih pred pitanjem na koje tadašnja medicina nije imala odgovor.
I Sandra Jovanović i njen suprug nisu imali sve odgovore, a pokušavali su dugo. Nisu odustajali, i postali su roditelje jedne Ljubice.
„Apelujemo na sve one koji možda sada razmišljaju upravo o tome, da li da pođu putem u analize i pretrage što pre, da treba da naprave prvi korak i što pre saznaju da li postoji problem sa začećem. Svaki šesti par se suočava sa problemom neplodnosti, njima je potrebna sveobuhvatna podrška, sredine, institucija društva kod postupaka vantelesne oplodnje.
Četrnaest godina je to trajalo, 16 godina embriotransfera… Ljubica sada ima već skoro četiri godine, velika je devojčica, moja sreća i najveći uspeh u životu, i nijedna jedina prolivena suza nije bila bez razloga, sve je imalo veliki cilj”, ispričala je Sandra Jovanović iz Centra za infertilitet.
A situacija u Srbiji, danas je, ipak je dosta drugačija nego u trenutu kada je ona počinjala svoju borbu.
Starosna granica za postupak vantelesne oplodnje o trošku države nekada je bila 38 godina, danas je 45.
Omogućen je i neograničeni broj pokušaja za prvo dete, dok je uvedeno pravo na vantelesnu oplodnju o trošku države i za drugo dete.
Imamo banku reproduktivnih ćelija, država pomaže i uvoz ćelija iz inostranstva a VTO procedura obavlja se u 16 privatnih i sedam državnih zdravstvenih ustanova.
Prošle godine obavljeno je 13.000 postupaka.
„Tema plodnosti i roditeljstva nije isključivo ženski problem, niti porodično pitanje rezervisano samo za četiri zida, to je danas društveni izazov u celom svetu, i zahteva podrške država, zdravstvenog sistema, poslodavaca, atmosfere koje se kreira putem medija, zajednice i na kraju svakoga od nas pojedinačno”, rekla je Tatjana Macura, ministarka bez portfelja za rodnu ravnopravnost, sprečavanje nasilja i pol.i eko.osnaživanje žena.
U ulozi endokrinologa, nekoga ko je donedavno vodio Srpsko društvo za reproduktivno zdravlje, a pre svega u ulozi premijera – profesor Macut naglašava da borba za potomstvo, natalitet, odnosno budućnost, jesu prioriteti.
„Mislim da su ovakvi sastanci budućnost, da sve ono što je preostalo u procentima neuspešnosti pokušamo da rešimo, i sa brojnim kerativnostima koje postoje, da tako kažem, u tom stručnom svetu, pokušamo da predstavimo i stručnoj javnosti, ali i javnosti uopšte.
Mislim da nas čeka dobra budućnost u smislu da se ljudi mladi odlučuju za rađanje, samo mi negde trebamo da usmerimo tu čitavu politiku ka određenim dobnim grupama, da ipak ne budemo u situaciji da u nekom trenutku dolazimo na konsultacije, da rešavamo problem kada to nije više realno, hajde da razgovaramo i na ovakvim forumima”, izjavio je prof. dr Đuro Macut, endokrinolog i predsednik Vlade Srbije.
Četvrti IVF forum u pet panela okupio je više od 35 stručnjaka – ginekologa, urologa, embriologa, endokrinologa, imunologa, psihologa, nutricionista, i više stotina posetilaca.
Teme – savremeni protokoli lečenja neplodnosti, rana dijagnostika, imunološki i hormonski poremećaji, kao i važnost emocionalne podrške.
Posetiocima su bile dostupne i besplatne konsultacije sa više od 30 lekara.








